DRŽAVNO UREĐENJE BOSNE I HERCEGOVINE
ADMINISTRATIVNO-TERITORIJALNO UREĐENJE
Bosna i Hercegovina je država, koja se prema Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini sastoji od entiteta Federacije Bosne i Hercegovine (51% teritorije) i Republike Srpske (49% teritorije).
Prema popisu stanovništva provedenog 2013 godine, u Bosni i Hercegovini zivi ukupno 3.531.159 stanovnika.
Glavni grad je Sarajevo, koji je ujedno u najveći grad u BiH, sa ukupno 275.524 stanovnika.
Službeni jezici u BiH su Bosanski, Hrvatski i Srpski.
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine je entitet koji se sastoji od deset kantona/županija (koji se dalje administrativno dijele na 79 općina) a to su Unsko-sanski, Posavski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadno-hercegovački, Sarajevski i Kanton/Županija br.10. Zakonodavnu vlast čini Parlament Federacije BiH, koji se sastoji od Predstavničkog/Zastupničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast vrše predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH, kao i Vlada Federacije BiH.
Republika Srpska
Republika Srpska je entitet koji se administrativno dijeli na regije (Banja Luka, Doboj, Bijeljina, Pale i Trebinje), a regije se dalje dijele na 62 opštine. U Republici Srpskoj zakonodavnu vlast vrši Narodna Skupština Republike Srpske i Vijeće naroda. Izvršnu vlast vrše predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske, kao i Vlada Republike Srpske.
Distrikt Brčko
Teritorij Brčkog koji je bio pod arbitražom, nije pripao ni Federaciji BiH ni Republici Srpskoj, već je odlukom Međunarodne arbitražne komisije za Brčko stavljen krajem 2000. godine pod upravu države Bosne i Hercegovine kao zaseban distrikt. Distrikt Brčko ima svoju vlastitu multietničku vladu sa izabranom skupštinom, izvršnim odborom, sudstvom i policijskim snagama.
ZAKONODAVNA VLAST
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ustanovljena je Ustavom BiH . Ovaj najviši zakonodavni organ Bosne i Hercegovine sastoji se od dva doma – Predstavničkog doma i Doma naroda a sve zakonodavne odluke donose se usvajanjem u oba doma Parlamentarne skupštine BIH.
Mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine BiH do 2002. bio je dvije godine, a nakon izbora 2002. oni se biraju i delegiraju na mandat od četiri godine.
Parlamentarna skupština BiH donosi zakone, odobrava budžet i odlučuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, potvrđuje imenovanje predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara, daje saglasnost za ratifikaciju međunarodnih ugovora i odlučuje o drugim pitanjima neophodnim za provođenje njenih ovlaštenja ili dodijeljenih sporazumom entiteta.
Predstavnički dom ima 42 člana, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske. Kvorum čini većina svih članova izabranih u Predstavnički dom. U svom radu, Predstavnički dom rukovodi se Ustavom BiH, zakonima i Poslovnikom Predstavničkog doma.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, od kojih su dvije trećine, po pet Bošnjaka i Hrvata, delegati iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina, pet Srba, delegati iz Republike Srpske.
Nominirane bošnjačke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.
U svom radu, Dom naroda se rukovodi Ustavom BiH, zakonima i Poslovnikom Doma naroda.
Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka , tri hrvatska i tri srpska delegata a, prema Poslovniku doma, odluke u Domu donose se većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju.
IZVRŠNA VLAST
Funkciju kolektivnog šefa države ima Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje se sastoji od tri člana i to po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina. Članovi Predsjedništva se biraju direktnim izborima i to sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine predstavnici Hrvata i Bošnjaka, dok se predstavnik Srba bira sa teritorije Republike Srpske.
Članovi Predsjedništva se biraju na period od četiri godine. Predsjedavajući Predsjedništva mijenja se svakih osam mjeseci.
Funkciju vlade vrši Vijeće ministara BiH. Vijeće ministara ima devet članova: predsjedavajući, dva zamjenika predsjedavajućeg koji su istovremeno i ministri i šest drugih ministara. Mandat predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara je četiri godine. Svaki ministar ima zamjenika, a uvedena je i funkcija sekretara ministarstva. Raspodjela ovih funkcija se vrši prema nacionalnom kriteriju, tako da se ne bi dešavalo da sve ove funkcije pripadnu predstavnicima jednog ili samo dva naroda.
Prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave, BiH ima devet ministarstava i to: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo pravde, Ministarstvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.
Predsjedništvo BiH imenuje predsjednika Vijeća ministara, koji preuzima dužnost nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi njegovo imenovanje. Predsjednik predlaže imena kandidata za ministre, a Predstavnički dom ih imenuje.
SUDSKA VLAST
Sudsku vlast u Bosni i Hercegovini čine:
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Visoki sudski i tužliačko vijeće Bosne i Hercegovine